Alumil Bosna i Hercegovina
Odaberite vaš lokalni sajt

Novosti

Arktik se mijenja: Zašto bi nas bilo briga?

U ALUMIL-u vjerujemo da je zemlja naš dom, a njena zaštita je naša glavna briga. Stoga, slijedimo model održivog razvoja i sistematski ulažemo u inicijative za zaštitu životne sredine, što se ogleda u ESG izvještajima koje objavljujemo, što je čin odgovornosti prema našim zainteresovanim stranama.

 Kako se Zemlja trenutno suočava sa ogromnim ekološkim problemima, na koje svjetska naučna zajednica sve više upozorava, smatramo da je naša dužnost da kroz ovaj odjeljak otvorimo diskusiju o najkritičnijim ekološkim izazovima našeg vremena.

 Promjene na Arktiku i njihove posljedice po region

 Naša prva tema se fokusira na promjene koje se dešavaju na Arktiku, pre svega na topljenje leda i, posljedično, na porast temperature, promjene koje imaju značajan uticaj na region.

 Konkretno, topljenje leda može dovesti do:

 Izumiranje divljih životinja, kao što su polarni medvjedi i foke slonova, koji se oslanjaju na led i za lov i za uzgoj.

Narušavanje ekosistema, što izaziva promjene u rasprostranjenosti i obilju biljnih i životinjskih vrsta.

Porast nivoa mora, koji bi mogao da ugrozi mnoga priobalna područja.

Oslobađanje velikih količina ugljenika i metana, što dovodi do daljeg povećanja temperature. S obzirom da temperatura na Arktiku raste dvostruko više od globalnog prosjeka, ova promjena bi mogla dovesti do još ekstremnijih vremenskih pojava.

 Često postavljano pitanje: Zašto ne možemo sa sigurnošću govoriti o ovim efektima?'Odgovor: Zato što je Arktik složen i dinamičan sistem na koji utiču faktori koji su međusobno povezani i međusobno djeluju na nepredvidive načine. Dakle, globalna naučna zajednica može samo da predviđa, a ne afirmacije.

 Šta se dešava na Arktiku, ostaje na Arktiku?

 „Ono što se desi u Las Vegasu, ostaje u Las Vegasu. Međutim, ne možemo reći isto za Arktik, jer promjene koje se tamo dešavaju mogu uticati na ljude širom svijeta. Neki od mogućih uticaja:

 Topljenje leda, porast nivoa mora i obalna erozija mogu prouzrokovati neprocjenjivu štetu postojećoj infrastrukturi, kao i povećati troškove vađenja resursa kao što su nafta, gas i minerali.

 Porast nivoa mora takođe može otežati život domorodačkim ljudima koji se oslanjaju na lov i ribolov za svoj opstanak, što dovodi do raseljavanja čitavih zajednica.

 

Rastuće temperature i ekstremni vremenski događaji mogu uzrokovati globalnu nesigurnost hrane, poremetiti poljoprivredu i ribarstvo i dovesti do nestašice hrane.

 Zagrijavanje podstiče širenje insekata koji prenose bolesti (npr. komaraca i krpelja), što dovodi do povećanja broja zaraznih bolesti kao i stope njihovog prenošenja.

 Šta možemo da uradimo?

 Da bi se zaustavili ili usporili efekti klimatskih promena na Arktiku i širom svijeta, neophodno je smanjiti emisije gasova staklene bašte koji izazivaju globalno zagrevanje. Kako se ovo može uraditi? Preduzimanjem radnji koje zahtevaju posvećenost vlada, preduzeća i građana kao što su sljedeće:

 Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

 Promovisanje održive poljoprivrede i smanjenje krčenja šuma.

 Poboljšanje energetske efikasnosti zgrada, vozila i uređaja.

 Podsticanje održivog saobraćaja ulaganjem u poboljšanje javnog prevoza i pružanjem podsticaja za široku upotrebu električnih vozila i bicikala.

 Donošenje održivih izbora u svakodnevnom životu koji smanjuju naš ekološki otisak.

 
Šta radimo u ALUMIL-u?

U ALUMIL-u nastojimo da uskladimo naše poslovne aktivnosti sa inicijativama koje imaju za cilj smanjenje našeg uticaja na životnu sredinu, kao što su sljedeće koje su također uključene u naš 3. ESG izvještaj:

Naša nova jedinica za sortiranje otpada od aluminijuma daje značajan doprinos smanjenju našeg uticaja na životnu sredinu, jer proizvodnja recikliranog aluminijuma postiže uštedu energije od 95% u poređenju sa proizvodnjom primarnog livenog aluminijuma.

 Da bismo ostvarili isti cilj, 2021. godine kupili smo 10.000 MVh električne energije.

 Za 2021. emisija gasova staklene bašte na našim objektima iznosila je 85.125 tona, od čega je 65.103 tona rezultat korišctenja električne energije. (Ukupne emisije CO2 na nivou primarne energije izračunate su na osnovu faktora emisije iz ukupne potrošnje iz svih izvora.)

 Kontinuirano unaprijeđujemo kvalitet električne energije, uz intervencije uštede energije u livnici i objektima za anodizaciju u Kilkisu.

Dodaj u favorite